Euribor prognoza 2026

Pregled trenutnog trenda

Euribor kamate su značajno pale s vrhunca 2023. godine, kada je 6-mjesečni Euribor prvi put u više od desetljeća premašio 4%. Agresivna povećanja kamatnih stopa Europske središnje banke kako bi se suzbila inflacija uzrokovala su taj porast. Od sredine 2024. godine, ECB je promijenila smjer, smanjujući kamate kako se inflacija približava cilju od 2%. 3-mjesečni i 6-mjesečni Euribor - najčešće korišteni za stambene kredite s promjenjivom kamatom u Španjolskoj, Italiji, Portugalu i drugdje - slijede ovaj silazni put. Trenutne razine odražavaju povoljniju monetarnu politiku, s tržištima koja očekuju daljnja smanjenja u nadolazećim kvartalima. Tempo pada ovisit će o podacima o inflaciji, gospodarskom rastu i komunikacijama ECB-a. Istražite 3-mjesečni Euribor i 6-mjesečni Euribor stranice za trenutne kamate i povijesne trendove.

Izgled politike ECB-a

Upravni odbor ECB-a postavlja politiku na sastancima otprilike svaka šest tjedana. U 2024. i početkom 2025. fokus se preusmjerio s povećanja kamatnih stopa na smanjenje. Kamatna stopa na depozite—glavni alat politike—smanjena je u nekoliko koraka. Sudionici na tržištu očekuju da će ovaj ciklus olakšavanja nastaviti i u 2026., pod uvjetom da inflacija ostane pod kontrolom. Točan put ovisi o dolaznim podacima: ako se osnovna inflacija pokaže otpornom, ECB bi mogao pauzirati ili usporiti smanjenja; ako ekonomija oslabi i inflacija brže padne, smanjenja bi se mogla ubrzati. Christine Lagarde i njezini kolege naglasili su pristup koji ovisi o podacima. Ključni pokazatelji uključuju rast plaća, inflaciju usluga i rast BDP-a. Analitičari općenito očekuju postupnu normalizaciju prema neutralnoj stopi, pri čemu bi kamatna stopa na depozite trebala biti u rasponu koji ne stimulira niti ograničava ekonomiju. Ova prognoza podržava postupni pad Euribora prema umjerenijim razinama nego što su visoke razine iz 2023.

Izgledi inflacije

Inflacija u eurozoni dostigla je vrhunac iznad 10% krajem 2022., potaknuta cijenama energije i poremećajima u opskrbnim lancima. Od tada je naglo pala, vraćajući se u ECB-ov cilj od 2% u 2024. godini. ECB predviđa da će se inflacija stabilizirati oko 2% u srednjoročnom razdoblju, pod uvjetom da ne dođe do većih šokova. Osnovni učinci cijena energije su se uglavnom iscrpili; fokus je sada na osnovnoj inflaciji (bez energije i hrane), koja obično ostaje stabilnija. Inflacija usluga i dogovori o plaćama ostaju važni. Ako rast plaća umiri i produktivnost se poboljša, izgledi za inflaciju ostaju benigni i ECB može nastaviti s rezanjem. Ponovno ubrzanje inflacije—na primjer, zbog geopolitičkih šokova u opskrbi ili spirala plaća—prisilit će ECB da zadrži ili poveća kamatne stope, podržavajući viši Euribor. Većina osnovnih prognoza pretpostavlja postupnu normalizaciju, s inflacijom koja oscilira blizu 2% i ECB-om koji održava opreznu sklonost popuštanju.

Analiza scenarija: kamate padaju / stabilne / rastu

Scenarij 1: Kamate padaju

Ako inflacija nastavi umanjivati i ekonomija eurozone oslabi, ECB bi mogao agresivnije smanjiti kamate nego što je trenutno predviđeno. U ovom scenariju, 3-mjesečni i 6-mjesečni Euribor mogli bi dodatno pasti, potencijalno dosegnuvši razine znatno ispod 2% do kraja 2025. ili 2026. godine. Dužnici s kreditima s promjenjivom kamatom imali bi koristi od nižih mjesečnih rata. Ovaj scenarij je vjerojatniji ako rast razočara, nezaposlenost poraste ili dođe do recesije, što bi potaknulo ECB da pruži više poticaja.

Scenarij 2: Kamate stabilne

"Blago slijetanje"—inflacija na cilju, rast oko potencijala—moglo bi dovesti do toga da ECB pauzira nakon još nekoliko rezova. Euribor bi se stabilizirao na umjerenoj razini, možda u rasponu od 2–2,5% za 6-mjesečni rok. Ovaj scenarij uravnotežuje potrebu za podrškom ekonomiji s potrebom da se zaštiti od ponovnog izbijanja inflacije. Dužnici bi vidjeli relativno stabilne otplate stambenih kredita nakon inicijalnog pada s vrhova iz 2023.

Scenarij 3: Kamate rastu

Ako inflacija ostane visoka ili se ponovno ubrza, ECB bi mogao obustaviti rezove ili čak ponovno povećati kamate. Geopolitički šokovi (npr. poremećaji u opskrbi energijom), trajni pritisci na plaće ili spirala inflacije usluga mogli bi to izazvati. U ovom scenariju, Euribor bi porastao s trenutnih razina, povećavajući troškove stambenih kredita za dužnike s promjenjivom kamatom. Iako nije konsenzusno mišljenje, ostaje rizik koji bi kućanstva i investitori trebali imati na umu.

Čimbenici rizika

Nekoliko čimbenika može gurnuti Euribor iznad ili ispod prognoze. Geopolitičke napetosti (poremećaji opskrbe energijom, trgovinski sukobi ili regionalna nestabilnost) mogu pokrenuti inflaciju i prisiliti ECB na pooštravanje. Brža od očekivane ponovna ubrzanja inflacije zaustavila bi ili preokrenula ciklus ublažavanja, podižući Euribor. Suprotno tome, oštro usporavanje eurozone ili bankarski stres mogli bi potaknuti agresivnije rezove i spustiti Euribor. Promjena kursa ECB prema restriktivnijem ili akomodativnijem stavu mogla bi brzo pokrenuti tržišta. Dužnici bi trebali ostati informirani i razmotriti opcije fiksne kamate ili gornje granice kako bi ograničili izloženost volatilnosti Euribora.

Odricanje od odgovornosti

Ovaj sadržaj je informativne prirode i ne predstavlja financijski, investicijski ili pravni savjet. Prognoze Euribora podložne su značajnoj nesigurnosti. Stvarne kamatne stope ovise o odlukama ECB-a, ekonomskim podacima i tržišnim uvjetima koji se mogu brzo mijenjati. Posavjetujte se s kvalificiranim financijskim savjetnikom prije donošenja odluka temeljenih na očekivanjima kamatnih stopa.